Predstavnice nekoliko udruga uključenih u mrežu okolišnih organizacija Zeleni forum (BIOM, Brodsko ekološko društvo-BED, Eko-Pan, Zelena akcija) sudjelovale su na sastanku u uredu Povjerenika za informiranje u utorak, 28. studenog 2023. godine.

Na sastanku su se razmijenila aktualna stajališta i problemi u području pristupa informacija o okolišu, o ulozi Povjerenika za informiranje kao žalbenog tijela, novostima u provedbi savjetovanja s javnošću, ispunjavanju zakonskih obveza proaktivne objave informacija, mogućnosti obraćanja Povjereniku za informiranje predstavkama u slučaju uočenih nezakonitosti, te primjerima iz prakse i postojećim slučajevima šutnje administracije s kojima sa zelene udruge susreću.

Sastanak je održan u sklopu aktivnosti ureda predviđenih Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlasti, za razdoblje 2021.-2023. godine, a na njemu su sudjelovale i predstavnice ureda Pučke pravobraniteljice.

Zeleni forum, mreža nevladinih okolišnih organizacija koja trenutno okuplja 27 članica, održala je godišnju skupštinu 23. i 24. studenog 2023. u okolici Zagreba. Na skupštini su se okupili predstavnici deset udruga, od Pule do Splita i Osijeka. Članice su predstavile svoje djelovanje u protekloj godini i planove za 2024. godinu.

Prvog dana okupljanja predstavljen je BalkanDetox LIFE – zagovarački projekt za jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i podizanje svijesti o problemu trovanja na Balkanu. Također, održano je predavanje o trovanju olovom iz lovačkog streljiva, kao i o krivolovu ptica u Hrvatskoj i na području Mediterana. Na koncu prvog dana priređen je i terenski obilazak područja kod Ivanić Grada s provjeravanjem točki gdje se postavljaju ilegalne vabilice za prepelice.

Drugi dan skupštine započeo je pregledom aktivnosti radnih skupina u kojima sudjeluju članice Zelenog foruma. Konstatirano je da Zeleni forum nastavlja trend poboljšanja međusobne suradnje i djelovanja kao mreža. Od aktivnosti izdvojen je sastanak s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Ureda za udruge Vlade RH (UZUVRH) na temu sufinanciranja projekata zaštite okoliša i prirode i energetske učinkovitosti koje provode udruge, te je zaključeno da postoje naznake pozitivnih promjena. 

Na sastanku je dogovorena izrada i donošenje sektorskih analiza za 2025. godinu uz sudjelovanje civilnog društva. Naime, ove analize preduvjet su za učinkovito financiranje zaštite prirode i okoliša. Dosadašnje natječaje FZOEU-a Zeleni forum smatra izrazito nepovoljnim i niz godina zagovara izmjenu uvjeta i načina dodjeljivanja sredstava. Zbog dugotrajnog izostanka financiranja okolišnih organizacija u RH i završetaka dosadašnjih projekata neke od organizacija uključenih u Zeleni forum nažalost u slijedeću godinu kreću bez mogućnosti zadržavanja zaposlenih osoba.

Na Skupštini je, između ostalog, istaknut problem da okolišne organizacije ne mogu koristiti mjere za sufinanciranje zapošljavanja na zelenim radnim mjestima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zbog manjkave Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD). Zatražen je sastanak s HZZ i formiranje radne skupine za rješavanje tog problema, ali nije bilo odgovora, te će Zeleni forum i dalje raditi na tome. 

Također, dogovoren je sastanak s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja  koncem godine u vezi iskustva udruga i građana u sudjelovanju u postupcima o procjeni utjecaja na okoliš (OPUO/PUO). Namjera nam je iznijeti konstruktivne prijedloge koji su rezultat dugogodišnjeg sudjelovanja u ovim postupcima, a koji mogu doprinijeti unaprjeđenju sudjelovanja javnosti te podizanju razine i kvalitete zaštite okoliša i prirode.

Na Skupštini je istaknut primjer reagiranja Zelenog foruma na Zakon o pomorskom dobru te sudjelovanje u kampanji informiranja građana o zaštiti pomorskog dobra, što su pozdravile druge građanske inicijative te je isticano u medijima.

Članice su raspravljale o budućim zagovaračkim aktivnostima Zelenog foruma. Istaknule su neke od aktualnih kampanja kao što je ona vezana uz donošenje Uredbe o obnovi prirode. Naime, potrebno je zagovarati mjere oporavka kojima će se do 2030. obuhvatiti najmanje 20% kopnenih i 2% morskih područja EU-a, a do 2050. svi ekosustavi koje je potrebno obnoviti. Osim teme bioraznolikosti istaknute su i teme održivog gospodarenja otpadom, energetske učinkovitosti i  prilagodbe klimatskim promjenama.  Dogovoreno da će se članice u internim radnim skupinama Zelenog foruma dogovarati o potencijalnim kampanjama i zagovaračkim aktivnostima.

Bilo je riječi i o potrebi usuglašavanja zajedničkih stavova članica Zelenog foruma na temu izbora za Europski parlament, Hrvatski sabor i predsjednika Republike Hrvatske u sljedećoj godini.

Veselimo se još jednoj godini produbljivanja zajedničkog djelovanja na području unaprjeđenja odnosa društva prema prirodi i okolišu u Hrvatskoj. 

Nakon deset godina zagovaranja, 27. listopada 2023. organiziran je sastanak udruga predstavnica Zelenog foruma, Fonda za zaštitu okoliša  i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Ureda za udruge Vlade RH (UZUVRH), a na temu sufinanciranja projekata zaštite okoliša i prirode i energetske učinkovitosti koje provode udruge.  Sastanak je rezultat brojnih dopisa i upita Zelenog foruma, žalbi udruga članica upućenih prvenstveno Fondu za zaštitu okoliša  i energetsku učinkovitost, ali i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Uredu za udruge Vlade RH, Savjetu za razvoj civilnoga društva, Međuresornom povjerenstvu za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna RH, Saborskom odboru za zaštitu okoliša te Pučkom pravobraniteljstvu.

Tri su glavna teme koje smo komunicirali na sastanku:

1. izazovi vezani uz financiranje udruga od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te prijedlozi poboljšanja putem sudjelovanja organizacija civilnog društva (OCD) u Sektorskim analizama

Naime, sektorske analize alat su putem kojeg nadležna tijela mogu procijeniti potrebe za financiranjem organizacija civilnoga društva u različitim sektorima. Sektorsku analizu za zaštitu okoliša i održivi razvoj provodi FZOEU. Međutim da bi ove analize bile uspješne potrebno je osigurati aktivnu participaciju organizacija civilnoga društva u njihovoj izradi što dosad za sektor zaštite okoliša i prirode nije bio slučaj.

2. Problematika uvjeta i tema koje pokrivaju javni natječaji za financiranje projekata u zaštiti okoliša i prirode koje raspisuje Fond

Tražili smo usklađivanje natječaja s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15, 37/21); pronalazak modela za brže donošenje odluka te osobito ugovaranje projekata; povećanje postotka učešća sufinanciranja koje trenutno iznosi 40% do 80% te postotak ovisi u kojem području se nalazi sjedište udruge; povećanje minimalnih i maksimalnih iznosa po projektu; povećanje iznosa za plaće na min. 50%, osiguravanje priznavanja indirektnih troškova projekata; pronalazak modela avansne isplate; unaprjeđenje obrasca za prijavu projekta i usklađivanje obrasca za izvještavanje te uvođenje elektronske prijave na natječaj sukladno potrebama osiguranja okolišne odgovornosti.

3. Problematika vezana uz natječaje FZOEU za sufinanciranje projekata iz programa LIFE te provedba ugovora za iste

Predložili smo da se za nacionalno sufinanciranje LIFE projekata, udruga prijavljuje kada projekt bude već odobren za financiranje od EU, a po principu natječaja za sufinanciranje EU projekta koje provodi UZUVRH. Također, predložili smo da se slijedi i pozitivan primjer UZUVRH prilikom provedbe odobrenih ugovora za sufinanciranje.  Ovo se odnosi i na ponovno uspostavljenje sustava gdje svaki partner koji želi nacionalno sufinanciranje od Fonda za LIFE projekt, sam traži sufinanciranje i potpisuje ugovor sa Fondom čime bi se i odgovornost preselila na svakog partnera zasebno; osiguranje priznavanja indirektnih troškova po principu EU projekta; dostavljanje digitalne dokumentacije prilikom izvještavanja. Istaknuli smo koliko je važno da FZOEU pronađe način uplate  sredstava unaprijed,  jer time direktno pridonosi pred-financiranju i među-financiranju te posljedično održivosti udruga.

Na sastanku je dogovoreno kako će se s izmjenama krenuti već u natječajima za 2024. godinu, a podršku cijelom procesu kao i zahtjevima udruga dao je UZUVRH. Stoga očekujemo u narednom razdoblju intenzivniju suradnju sa svim nadležnim tijelima, a kako bi se osigurala kvalitetna podrška okolišnim organizacijama civilnoga društva sukladno odredbama Aarhuške konvencije.

Službena bilješka sa sastanaka nalazi se na linku kao i cjeloviti prijedlozi Zelenog foruma

Nakon što su ekološke udruge okupljene u Zeleni forum apelirale na problematične odredbe novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, konačni tekst Zakona prilagođen je sukladno mnogim traženjima, no ostaju sporne odredbe koje se tiču koncesioniranja pomorskog dobra te stvaraju veliku bojazan oko mogućeg pogodovanja velikim korporacijama.

Izdvajamo neke izmjene za koje se Zeleni forum zalagao, a koje su u konačnom prijedlogu usvojene:

Ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa?

Naime, u poglavljima koji se odnose na koncesije postoje iznimke koje nisu jasno definirane kao što je članak 52., stavak 4. koji navodi da ako postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati, Vlada RH može dati koncesiju na rok od preko 50 godina! Iz primjera Hiltona Costabella koji je također dobio koncesiju na 30 godina jer je Vlada taj projekt proglasila od strateške važnosti, svjedočimo da je koncesionar ogradio plažu i nije omogućio pristup građanima što jasno pokazuje kako se ovakva odredba može zloupotrijebiti.

Dodamo li tome i mogućnost izdavanja koncesije na zahtjev za javne, uređene morske plaže te mogućnost osnivanja založnog prava na koncesiji - što omogućuje da se velikim korporacijama i bankama ustupa veliki dio pomorskog dobra bez mogućnosti javnog natječaja, odnosno transparentnog postupka - s razlogom se pitamo hoće li ovakve odredbe otvoriti vrata privatizaciji?

Iako se izričito navodi da se koncesije na zahtjev koje se odnose na hotele, kampove neće moći ograđivati i naplaćivati, recentni primjeri iz Savudrije i kompleksa Petram pokazuju da se u praksi događa upravo suprotno. Samo je zahvaljujući javnom pritisku i prosvjedima građana zbog brojnih nepravilnosti, država naložila raskid ugovora o koncesiji za plažu Alberi!

S pozornošću ćemo s građanima pratiti i prijavljivati takve slučajeve jer sukladno članku 203. novog Zakona predviđena je kazna od 6.000 eura do 33.000 eura koncesionaru ako ograđuje ili na drugi način ograničuje pristup javnoj morskoj plaži, ili ilegalno dohranjuje plažu.

Zakon je također propustio dati jasan okvir za upravljanje pomorskim dobrom na području ekološke mreže, što će značajno otežati očuvanje obalnih i morskih staništa sukladno Direktivi o staništima Europske unije. Posebice zaštitu od sidrenja i osiguravanje dobrog stanja očuvanosti livada posidonije.

Novi tekst Zakona nastoji osigurati mehanizme za zaštitu pomorskog dobra, no ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa? Hoće li sva tijela uključena u upravljanje i nadzor zaista koordinirano obavljati svoje dužnosti ili će i dalje u koliziji odgovornosti, pomorsko dobro uzurpirati svatko po vlastitom nahođenju?

Podsjećamo, i danas dohranjivanje plaža u pravilu kontroliraju jedinice lokalne samouprave, a nebrojeni su slučajevi u kojima su se dohrane obavljale bez stvarne potrebe, nestručno i po ogromnu štetu za morski okoliš upravo od strane jedinica lokalne samouprave. U provedbi Zakona od iznimne važnosti bit će prioritiziranje održivih koncepata planiranja i upravljanja koji u vidu imaju dugoročne dobrobiti za građane i okoliš.

Naravno, provedba ne ovisi samo o tijelima javne vlasti. Upravo smo zajedničkim nastojanjima u siječnju i organizacijom okupljanja diljem Hrvatske, uz pomoć građana iskazali svoja traženja i potakli veću javnu raspravu i otvorenost javnih tijela na dijalog.

Pozivamo građane da i dalje budno prate na koji način se raspolaže s našim morem i obalom!  Svoje sumnje u ilegalne radnje na pomorskom dobru prema odredbama novog Zakona mogu prijaviti inspektorima pomorskog dobra, pomorskim redarima u sklopu jedinica lokalne samouprave i čuvarima prirode kada se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom području.

Zelena akcija je po drugi put dodijelila Zlatni panj, prestižnu „nagradu“ za doprinos devastaciji okoliša, a tu je “čast” ovog puta imao ministar Davor Filipović.

“Prošla je samo jedna godina mandata ministra Filipovića, a već je uspio degradirati resor zaštite okoliša i prirode koji je još više nego ranije podređen sektoru gospodarstva i fosilnih energenata”, izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.

Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije, uz podršku mreže Zeleni forum, danas su ispred zgrade Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izveli performans kojim su uručili Zlatni panj Filipoviću i ukazali na evidentno sustavno zanemarivanje okolišnog sektora. Zbog toga smatraju da je potrebna reforma Ministarstva. 

“Već dugo svjedočimo manjkavoj ili nikakvoj političkoj viziji, okoliš je ovoj Vladi sporedan, a na čelo Ministarstva imenuju se nestručni ljudi koji umjesto da štite, devastiraju okoliš”, naglasio je Tomac te dodao: “Zbog toga smatramo da rješenje leži u formiranju novog ministarstva koje će u fokusu imati zaštitu okoliša i klimatsku krizu”.

Naime, ministar pokazuje da uopće nije svjestan kako će već u idućih pet do 10 godina gospodarstvo morati funkcionirati na bitno drugačiji način nego danas. “Filipović općenito zanemaruje klimatsku krizu kao ozbiljnu prijetnju. Jedan od primjera jest proces izmjene Nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji je netransparentan jer javno savjetovanje za širu javnost uopće nije održano”, komentirao je Tomac.

Tomac je dodao kako ne treba zaboraviti da je Filipović bio član Nadzornog odbora INA-e u vrijeme dok se odvijala jedna od najvećih afera s preprodajom plina, čime je ova tvrtka oštećena za više od milijardu kuna.

Okolišni grijesi ministra Filipovića su brojni. Od podrške projektima poput proširenja krčkog LNG terminala, HES Kosinj, novog bloka nuklearke Krško do stagnacije po pitanju bilo kakvog napretka u smanjenju zagađenja jednokratnom plastikom i nastavka štetne nacionalne politike gospodarenja otpadom. “Umjesto poticanja prevencija nastanka, ponovne uporabe i recikliranje otpada, Filipović nastavlja s  poticanjem izgradnje spalionica i ulaganjem milijuna eura u skupe i štetne regionalne centre za smeće”, rekao je Tomac.

Dodatno, predsjednik Zelene akcije smatra da financije iz ključnih mehanizama poput RePowerEU treba, umjesto u fosilna goriva, usmjeriti u postavljanje solarnih panela na krovove kuća i zgrada, u poticanje uspostave energetskih zajednica i projekte povećanja energetske učinkovitosti.

Zlatni panj je ministar zaslužio i zbog neodgovornosti u oštrom sankcioniranju ekoloških akcidenata, poput izljeva nafte kod Ježeva u ožujku ove godine, kao i zatvorenosti Ministarstva za pitanja od javnog interesa. “U njegovu mandatu svjedočimo znatnom povećanju izbjegavanja pružanja traženih informacija koje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama Ministarstvo mora dati”, kazao je Tomac.

Zamjena jednog ministra drugim nije krajnje rješenje, već je potreban kompletno drugačiji pristup okolišnom sektoru, posebno u pogledu rastuće klimatske krize. “Reformu trenutnog sektora zaštite okoliša i prirode, koji je u potpunosti podređen gospodarstvu, treba provesti neovisno o tome tko je na vlasti. Podsjetimo, prvi Zlatni panj je dodijeljen bivšem ministru Ćoriću što ukazuje na sustavan problem kojeg je potrebno što prije riješiti”, zaključio je Tomac.

Članice Zelenog foruma izborile su se za povećanje iznosa sufinanciranja od strane Ureda za udruge  s 40% na 50%. 

Sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva iz dijela prihoda od igara na sreću na godišnjoj razini provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. 

Šest članica Zelenog foruma uključilo se u javno savjetovanje o Pravilima za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu. Zajednički su zagovarale da se udio sufinanciranja za Program LIFE poveća na 70%, kao što je to slučaj za Europsku teritorijalnu suradnju (Interreg) no izborile su se za povećanje na 50%. 

Udruge su stava da Program LIFE treba imati veći udio sufinanciranja s obzirom da udruge predstavljaju značajni udio organizacija koje provode projekte tog programa u Hrvatskoj. Program LIFE je glavni program kojim EU sufinancira zaštitu prirode i na razini EU se smatra primjerom dobre prakse. K tome, RH u odnosu na ostale EU zemlje ima malu iskorištenost LIFE sredstava što je posljedica upravo velikog udjela u sufinanciranju i nemogućnost javljanja pojedinih udruga na natječaje. 

U sklopu javnog savjetovanja Ured za udruge je ujedno i utvrdio kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno za osiguravanja dodatnog sufinanciranja za projekte i programe zaštite okoliša. Ministarstvo to i radi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje sufinancira nešto manje od 50% preostalog sufinanciranja. To ujedno znači da od 2023. udruge imaju osigurano nešto manje od 90% sufinanciranja, što u svakom slučaju predstavlja pomak u pozitivnom smjeru. 

Ove stranice su nastale uz financijsku potporu Europske unije.
Za sadržaj stranica odgovaran je isključivo Zeleni Forum i ni u kom slučaju se ne može smatrati da odražava stav Europske unije.
© 1998. - 2022. Zeleni forum - mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske